Petak, 29 ožujka, 2024

[JAVNA TRIBINA O DEMOGRAFIJI] Biograd je jedan od rijetkih gradova koji je zabilježio porast, glavni razlog pada broja stanovnika u državi je iseljavanje

U Kulturnom centru Biograd na Moru, pod pokroviteljstvom Grada Biograda na Moru, a u suorganizaciji Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Matice hrvatske – Ogranka Zadar te Zavičajnog muzeja Biograd na Moru, održana je javna tribina s temom „Demografski, društveni i gospodarski razvoj Hrvatske s posebnim osvrtom na grad Biograd na Moru u prošlosti, analiza sadašnjeg stanja i pogled prema budućnosti“.

O ovoje temi govorili su doktori znanosti Marin Strmota, Krešimir Ivanda, Jakša Krišto te profesor i doktorand sa zadarskog sveučilišta Mate Bobanović.
U ime organizatora sudionike javne tribine i goste pozdravio je prof. Božo Došen.
– Povećana neravnoteža umirovljenika i gospodarstveno djelatne populacije izazov je socijalnog blagostanja Lijepe naše. Biograd bilježi porast stanovništva za 29 žitelja koji nije tako značajan ali ipak je rast. Analizirajući našu županiju pa tako i grad Zadar, moramo biti zabrinuti jer sam Zadar broji 4.238 manje stanovnika, odnosno 5 posto manje, zatim Benkovac koji bilježi 1.298 manje stanovnika, grad Nin 30 stanovnika manje, grad Obrovac 718 manje nego 2011. odnosno 16,6 posto manje, grad Pag 659 manje odnosno 17,1 posto. I na kraju, Zadarska županija broji 9.677 stanovnika manje i to je stanje za zamisliti se pa i ja, čovjek od 76 godina. – istaknuo je Došen.

Božo Došen

Marin Strmota, docent na Katedri za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, znanstveno se bavi općom demografijom i utjecajem demokrafskih promjena na gospodarstvo te populacijskim politikama.
– Vidimo da je grad Biograd jedan od rijetkih gradova koji bilježi porast i to mi je drago jer ovdje sam rođen iako živim u Zaprešiću. Koliko god porast bio usporen zbog pada nataliteta u cijeloj državi, Biograd pomalo raste i ostaje na nekoj toj razini od oko 5 tisuća i 600 stanovnika. – rekao je Strmota.
Ono što utječe na broj stanovnika su prirodni prirast odnosno razlika između broja rođenih i umrlih te prirodno kretanje stanovništva, odnosno useljavanje i iseljavanje. Od 1991. godine u Hrvatskoj je započeo prirodni pad u kontinuitetu. Od tada pa do danas Hrvatska je prirodnim putem izgubila 320 tisuća stanovnika ne računajući pritom broj iseljavanje stanovništva, rekao je Strmota.  

Marin Strmota

– Često se spominje teza, što mene osobno živcira i vjerojatno one koji se bave demografijom, da je Hrvatska u istim demografskim problemima kao i cijela Europa što zapravo nije točno. Zapadna civilizacija bilježi trend pada nataliteta koji nije baš jednostavno riješiti. U vrijeme prije pandemije, 2018. godine Hrvatska je bila među pet demografski najugroženijih zemalja u svijetu i imala je sve demografske procese negativne. Trend iseljavanja u druge zemlje kreće se oko 300 tisuća iseljenih Hrvata u posljednjih deset godina. – dodao je Strmota.
Govoreći o Biogradu, Strmota je kazao kako se radi o gradu koji privlači stanovništvo, unatoč određenom broju iseljavanju nakon ulaska Hrvatske u EU. Doseljavanja u Biograd zabilježena su iz drugih općina, gradova i županija.

Mirovinski sustav je u sve nepovoljnijem položaju s obzirom na sve veći broj starije populacije u odnosu na mladu. Osamdesetih godina omjer je bio četiri zaposlena na jednog umirovljenika, sada je taj odnos gotovo jedan na prema jedan, istaknuo je Strmota.
Krešimir Ivanda, znanstveni suradnik na Katedri za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, kazao je kako više od pola gradova i općina u Hrvatskoj ima manje od 2.700 stanovnika te su zbog rascjepkanosti mogućnosti za aktivnom demografskom pronatalitetnom politikom vrlo ograničene.

Krešimir Ivanda

– Osim pada broja stanovnika u cijeloj državi, ono što je možda još bitnije, promijenila se dobna struktura stanovništva, odnosno, postali smo stariji. Hrvatska spada u deset najstarijih država u svijetu. Još je dodatni problem što mi starimo, što se kaže, „od dolje“, odnosno gubimo mlado stanovništvo. Taj problem će se nastaviti, a glavni razlog je dakako iseljavanje. – rekao je Ivanda.
Samo osam od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave ne daje poticaje usmjerene poboljšanju demografske slike. Radi se, velikom većinom, o financijskoj pomoći za novorođenčad, sufinanciranju boravka u dječjem vrtiću i nabave školskih udžbenika. Glavni razlog zašto se pojedine gradovi i općine razlikuju jedni od drugih nije fertilitet ili mortalitet već iseljavanje ne samo u inozemstvo već i migracije unutar države, naglasio je Ivanda.
Promatrajući Dalmaciju, obala je useljeničko područje dok je zaleđe iseljeničko. Slično je i s ostatkom hrvatske obale osim kontinentalnog dijela kojeg obuhvaća grad Zagreb.

Jakša Krišto

Izvanredni profesor na Katedri za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Jakša Krišto istaknuo je kako se mijenja paradigma „kako država može i mora sve“.
– Moramo se bazirati na individualnoj odgovornosti i štednji odnosno na drugačijem konceptu štednje za mirovinu i preskakanju javnih potreba u tom dijelu. Danas imamo 1,2 zaposlenika na jednog umirovljenika i takav sustav je baziran na starim vremenima. Ovako mali broj radno aktivnog stanovništva, a po optimističnim predviđanjima demografskih promjena, stvari će ići samo na gore. Tu nema čarobnog štapića, odnosno da bismo povećali mirovine, moramo više izdvajati za mirovine ili povećati broj radno aktivnog stanovništva. – rekao je Krišto.
Nameće se potreba individualne štednje za mirovinu. Uvođenjem obveznih mirovinskih fondova napravljen je iskorak 2002. godine. gdje se pet posto plaće ulaže u fond. Treći stup dobrovoljne mirovinske štednje je nešto o čemu mladi trebaju voditi računa, smatra Krišto.

Mate Bobanović

Prof. povijesti i geografije, doktorand na Sveučilištu u Zadru i ravnatelj Osnovne škole Polača Mate Bobanović osvrnuo se na kretanje broja stanovnika grada Biograda kroz povijest. Od 1586. do 2011. godine, bez obzira na epidemije, ratna razaranja, obližnju granicu između mletačkog i otomaanskog carstva na Kosi i sve druge negativne utjecaje, broj stanovnika Biograda je stagnirao ili blago rastao.
– U 20. stoljeću dolazi do naglog porasta, odnosno “eksplozije” stanovništva. Nakon toga dolazimo do 2011. godine odnosno današnjeg vremena s najboljom zdravstvenom zaštitom ikada, školskim sustavom, najveće sigurnosti i nama je, ispada tako, toliko dobro da ne želimo imati djecu. To je ono o čemu trebamo raspravljati. – istaknuo je Bobanović.


FOTOGALERIJA


Skoči do alatne trake