U Biogradu na Moru, u hotelu Adria, s početkom u 9 sati, od 17. do 19. svibnja 2019., u organizaciji Sveučilišta u Zadru, Instituta za povijest Centra za humanističke znanosti iz Budimpešte, Matice Hrvatske-ogranka Zadar, održat će se Međunarodni znanstveni skup „Hrvatsko-mađarski odnosi kroz prošlost“.
Kako su i istakli na tiskovnoj konferenciji održanoj u Biogradu na Moru članovi organizacijskog odbora prof.dr.sc. Ante Uglešić i
prof.dr.sc. Ante Bralić sa zadarskog sveučilišta, prof. Božo Došen, dopredsjednik zadarskog ogranka Matice hrvatske te ravnatelj biogradskog Zavičajnog muzeja prof. Draženko Samardžić, skup će obuhvaćati ukupno trideset osam izlaganja predavača s uglednih hrvatskih i mađarskih institucija, podijeljenih kronološki, dijelom i tematski.
– Zašto u Biogradu? Biograd nije dovoljno istaknut u hrvatskoj povijesti iako je igrao itetako značajnu ulogu, pogotovo u vrijeme 11. stoljeća. Može se reći da je baš Biograd Krešimirov grad jer je to vrijeme kada Biograd postaje prijestolnom gradom i isto tako biskupija, a da bi jedan grad u srednjem vijeku bio grad, trebao je imati biskupiju. – rekao je, između ostalog, Uglešić.
Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo odabire Biograd kao grad krunjenja kralja Kolomana koji tada, istaknuo je Uglešić, daje sagraditi crkvu svete Marije u Zadru čija je fotografija i istaknuta na promotivnom materijalu ovog znanstvenog skupa.
Najveći dio izlaganja odnosit će se na povijest hrvatsko-mađarskih odnosa kao i na događanja koja se vežu na zajedničku višestoljetnu povijest dva naroda. Nakon toga slijedi ciklus izlaganja vezan uz arheologiju te neke od spomenika kulturno-povijesne baštine grada Biograda i njegove okolice kao što su istraživanja samostana svetog Ivana kao i iznimno važnog lokaliteta Crkvine u Pakoštanima uz Vransko jezero.
– Jedan dio skupa posvećen je lingvistici, odnosno, raspravljat će se o različitim temama koje se tiču mađarskog i hrvatskog jezika. Na kraju, manji dio skupa odnosi se na izložbu povezanoj s hrvatsko-mađarskog odnosima kroz povijest. – dodao je Uglešić.
Posljednjeg dana skupa sudionici će posjetiti značajne povijesne lokalitete: Crkvine, Vranski grad te Maškovića han.
Ante Bralić naglasio je kako će znanstveni skup u Biogradu okupiti vrhunske hrvatske i mađarske stručnjake iza kojih stoje djela i renomirane karijere.
– Ako mogu biti slobodan, rekao bih da će ovo, po izlagačima, biti jedan od najboljih znanstvenih skupova u Hrvatskoj ove godine. Čast nam je kao organizatorima što smo uspjeli okupiti ovakva renomirana imena. – jasan je bio Bralić.
Božo Došen izrazio je nadu kako će trideset i osam sudionika izreći sve ono što do danas nije kazano o Biogradu te da će upravo od ovog skupa započeti možda jedna sasvim nova stranica biogradske povijesti.
– Imamo što i pokazati: starohrvatski grad koji nažalost još nije valoriziran u hrvatskim okvirima iako je prošlo tridesetak godina od Domovinskog rata. Nadamo se da će i turski han pospješiti aktivnosti daljnjeg ispitivanja starohrvatskog grada koji, uz druge lokalitete kao što su franjevački samostan u Kraju i benediktinski samostan na Ćokovcu, itetako svjedoče o povijesti ovog kraja koju treba znati predstaviti našoj i svjetskoj javnosti kao svekulturnu baštinu hrvatskog naroda. – istaknuo je Došen.
Međunarodni znanstveni skup „Hrvatsko-mađarski odnosi kroz prošlost“ održat će se uz pokroviteljstvo Grada Biograda, a financijski su ga podržali Grad Biograd i Zadarska županija.
Zamisao o održavanju skupa nastala je, naglasio je Draženko Samardžić, kao posljedica uspostave i njegovanja prijateljskih odnosa i suradnje grada Biograda i mađarskog grada-prijatelja Szekesfehervara.
– To je bilo prije dvije godine na jednom od naših susreta u Szekesfehervaru tijekom razgovora s mađarskim znanstvenicima i intelektualcima te predstavnicima lokalne vlasti, a na inicijativu gradonačelnika Ivana Kneza. – dodao je Samardžić.
Tako će na skupu biti zastupljene teme s povijesnoga gledišta: hrvatsko-mađarski sporazum (Pacta conventa), ugarsko-hrvatski kraljevi, odnosi između dva naroda kroz prošlost, turističke i gospodarske veze, kao i odnosi među jezicima, govorima i dijalektima, provedenim arheološkim istraživanjima na srednjovjekovnim crkvama i samostanima u Biogradu na Moru i njegovoj okolici pa sve do najnovijih tema kao što su: zajednička komunistička prošlost i njegovo naslijeđe. Na skupu će biti govora i o značenju Biograda na Moru kao jednog od kraljevskih sjedišta, naselja kojem osobito značenje daje Petar Krešimir IV., mjesta krunjenja ugarsko-hrvatskog kralja Kolomana te njegovo značenje općenito za srednjovjekovno razdoblje kada je Hrvatska država bila na vrhuncu svoje moći i bila gospodar i na „moru i na kopnu“.
Znanstveni radovi sa skupa u Biogradu bit će objavljeni u zborniku, a izlaganja će se prevoditi na hrvatski odnosno mađarski jezik.
Suorganizatori skupa su Filozofski fakultet u Zagrebu, Mađarski institut u Zagrebu, Hrvatski institut za povijest, Zavičajni muzej Biograd na Moru i Glagoljaška udruga Sidraška županija.
