Dan ružičastih majica: Predstavom „Sarina priča“ biogradski srednjoškolci skrenuli pozornost na problem vršnjačkog nasilja

429
Booking.com

Srednja škola Biograd na Moru učeničkom predstavom “Sarina priča” o djevojci koji trpi zlostavljanje od strane svoje tri vršnjakinje obilježila je Dan ružičastih majica kojim se, prema odluci Hrvatskog sabora iz veljače prošle godine, vodi kao Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja.
U ambijentu predvorja zgrade biogradske srednje škole, prema autorskom tekstu učenice 3. razreda ekonomskog smjera Diane Kazija i školske pedagoginje Anđele Vulin, četrnaestero učenika od prvog do četvrtog razreda oduševilo je izvedbom predstave “Sarina priča” u kojoj su glumili učenike, roditelje, ravnatelja te učiteljice. Veliki pljesak na kraju zaslužili su i članovi sveučilišne a capella skupine „A.K.A. Crescendo“ iz Zadra koji su svojim vokalnim mogućnostima i pozitivnim unutarnjim zračenjem osvojili srca nazočnih.

U pripremanju predstave u trajanju od mjesec dana, uz školsku pedagoginju, svoj obol dale su i učiteljice Ivana Peraić, Zrinka Škara, Božena Kero i Marija Lučić.
Ravnatelj Ivica Kero pojasnio je zašto se posljednje srijede u veljači svake godine obilježava Nacionalni dan protiv vršnjačkog nasilja i otkuda naziv Dan ružičastih majica.
– Kad sam vidio u kalendaru da se na današnji dan obilježava Dan ružičastih majica, bilo mi je kao i vama pitanje „Zašto Dan ružičastih majica“? Cijela priča potekla je iz Kanade. Radilo se o jednom djetetu čija majka je bila teško bolesna i on je, kao znak potpore majci, nosio njezinu ružičastu majicu. Kako su reagirali njegovi vršnjaci? Rugali su mu se i omalovažali ga zbog toga što nosi ružičastu majicu. Naravno da su te njegove patnje vezano za njegovu majku i ono što je morao trpjeti od svojih vršnjaka dovele do toga da se priča okrenula potpuno suprotno i odjednom su svi počeli davati mu podršku.
– kazao je Kero.

Programu Dana ružičastih majica nazočili su, pored učenika, učiteljica i djelatnika škole, zamjenica predsjednika Gradskog vijeća Grada Biograda na Moru Ivana Stamičar, načelnik Policijske postaje Biograd na Moru Petar Strmota, ravnateljica biogradske ispostave Centra za socijalnu skrb Ivana Zrilić, ravnatelji odgojno-obrazovnih ustanova Esma Brzić, Jordanko Miloš i Andrija Vanjak te Marina Viduka iz odjela za obrazovanje, kulturu i šport Zadarske županije
– Tko su vršnjački nasilnici? Volim reći da su, u principu, to kukavice. To je osoba koja se ne zna nositi, najprije sa sobom, a onda s problemom s kojim se susreće i svoju frustraciju i nezadovoljstvo misli da će riješiti tako da unesreći drugoga. Nasilnik je u principu osoba koja je sretna kada je drugi nesretan. Zašto? Jer on u sebi ne može pronaći zadovoljstvo. I to je ono protiv čega se svi mi trebamo boriti. – dodao je Kero.
Manifestacija je završena simboličnim puštanjem ružičastih balona ispred ulaza zgrada učenika, učitelja i ravnatelja pritom formiravši svojim tijelima simbol ljubavi – srce.

Vršnjačko nasilje je isticanje moći agresijom i definira se kao negativna verbalna ili tjelesna akcija koja ima neprijateljske namjere, uznemiruje žrtvu, ponavlja se tijekom vremena, a zasniva se na nesrazmjeru moći. Vršnjačkim se nasiljem smatra ako učeniku drugi učenik ili skupina učenika govori ili čini loše ili neugodne stvari. Zlostavljanjem se može smatrati i ako se učenika opetovano zadirkuje na način koji mu je neugodan ili ako ga se namjerno izostavlja iz aktivnosti. Ponavljanjem zlostavljanja, nasilnici povećavaju svoju moć, a žrtve svoju gube.

Ivica Kero

Prema međunarodnom istraživanju o zdravstvenom ponašanju učenika provedenom 2014. godine, 8 % dječaka i 5 % djevojčica u dobi od 11 godina, 11 % dječaka i 8 % djevojčica u dobi od 13 godina te 7 % dječaka i 8 % djevojčica u dobi od 15 godina je izjavilo da su bili zlostavljani najmanje dvaput unazad nekoliko mjeseci.
U usporedbi s ostalim zemljama uključenim u ovo istraživanje, Hrvatska se smjestila u donjoj trećini ljestvice. Na vrhu ljestvice s najvećim udjelom zlostavljanih je u sve tri dobi Litva, u kojoj je gotovo svako treća dijete bilo zlostavljano. Na ljestvici udjela zlostavljanih zatim slijede Latvija i Rusija, a na dnu su ljestvice Armenija i Švedska.

Da su zlostavljali druge najmanje dvaput unatrag nekoliko mjeseci izjavljuje oko 5 % dječaka i 2 % djevojčica u dobi od 11 godina, 12 % dječaka i 5 % djevojčica u dobi od 13 godina te 10 % dječaka i 4 % djevojčica u dobi od 15 godina.
Hrvatska se smjestila u donjoj polovici ljestvice zemalja uključenih u istraživanje. Na vrhu ljestvice s najvećim udjelom zlostavljača su u sve tri dobi Latvija i Litva. Na dnu ljestvice su Švedska i Island.
Nasilje među mladima je veliki problem u većini zemalja. Fizička borba je najčešća manifestacija međusobnog nasilja povezanog s namjernim ozljeđivanjem što često zahtijeva i liječničku pomoć i hospitalizaciju. Da su sudjelovali u tučnjavi tri puta i češće unatrag 12 mjeseci je u dobi 11 godina izjavilo 17 % dječaka i 4 % djevojčica. U dobi od 13 godina taj je postotak iznosio 18 % dječaka i 7 % djevojčica, a u dobi od 15 godina 14 % dječaka i 3 % djevojčica.
Ove godine se po drugi puta obilježio Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja. Vršnjačko je nasilje važno na vrijeme prepoznati i pružiti pomoć i podršku djeci koja ga trpe. Djeci koja su sklona nasilnom ponašanju također treba pomoći u cilju uspostavljanja učinkovitog sustava zaštite prava i dobrobiti svakog djeteta.