Otvoren međunarodni znanstveni skup „Fenomen glagoljice“: Pristigli i vrsni poznavatelji glagoljaštva iz Rusije, Italije, Slovenije i Austrije

112
Booking.com

U Biogradu na Moru, u hotelu Adria, biogradski gradonačelnik Ivan Knez svečano je otvorio međunarodni znanstveni skup „Fenomen glagoljice“ pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović.
Dvodnevni skup, koji se održava u Biogradu i Zadru, organizirali su Grad Biograd i Sveučilište u Zadru uz suorganizaciju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Staroslavenskog instituta iz Zagreba, Zadarske nadbiskupije, Zadarske županije i ogranka Matice hrvatske u Zadru.
Na ovaj skup prijavljeno je osam inozemnih i trideset i dvoje renomiranih domaćih poznavatelja najstarijeg slavenskog i hrvatskog pisma kojim su se Hrvati služili sve do šezdesetih godina prošlog stoljeća. Sudionici skupa iz inozemstva pristigli su iz različitih europskih gradova: Beča, Moskve, Udina, Tokija, Ljubljane i Gradišća.
Inicijator skupa prof. Božo Došen nazvao je Biogradom zajedno sa Zadarskom nadbiskupijom europskim i mediteranskim kulturnim centrom kada je riječ o nastanku glagoljice.

+- Naša hrvatska glagoljaška baština kao izvorno hrvatska prava je riznica vrijednosti koja na poseban način određuje hrvatski nacionalni identitet, zadarsko-biogradska dionica glagoljske baštine važan je čimbenik svehrvatske glagoljske pismenosti. – rekao je, među ostalim, Došen.
Hrvati su od prvotiska glagoljskog Misala 1483. godine pa sve do 1905. tiskali svoje misale, brevijare, lekcionare i druge crkvene i svjetovne knjige u domaćim i inozemnim tiskarama: u Kosinju, Senju, Rijeci, Veneciji, Burahu, Kiebingenu i Rimu, a do 2. Vatikanskog sabora 1964. Hrvati su imali povlasticu služiti bogoslužje na svojem materinskom hrvatskom jeziku za razliku od civiliziranih europskih naroda.

Tijekom pozdravnih govora zanimljivo je bilo čuti stajalište profesora sa zadarskog sveučilišta i prorektora dr.sc. Josipa Faričića o nazivu grada Biograda na Moru.
– Biograd je toliko poseban da mu ne treba onaj dodatak „na Moru“. Hrvatska naime nema drugog Biograda. Nekada je postojao Stolni Biograd u Mađarskoj, nekada je bio grad u državi istoga ili sličnoga naziva na rijeci Dunavu ali danas imamo jedan jedini i izvrsni Biograd. – kazao je Faričić.
Kao uvod u početak znanstvenog skupa, u biogradskoj katedrali sv. Stošije održana je sveta misa na staroslavenskom jeziku koju je predvodio fra Izak Špralja. U programu otvaranja „Lijepu našu“ otpjevala je učenica Osnovne škole Biograd na Moru Ana Deur uz instrumentalnu pratnju mješovitog orkestra Glazbene škole Biograd na Moru pod ravnanjem profesora Željka Dretvića.