Specijalna bolnica za ortopediju Biograd na Moru obilježila 80 godina rada: Racionalizacija poslovanja, uvođenje novih usluga i Zdravstveno-turistički centar Biograd na Moru prioriteti

1084
Booking.com

Specijalna bolnica za ortopediju Biograd na Moru ove godine obilježava 80. obljetnicu rada. U tom duhu, u ime osnivača ove ustanove, biogradsku bolnicu posjetio je župan Zadarske županije Stipe Zrilić u pratnji županijskog pročelnika za zdravstvo i socijalnu skrb Bernarda Marune i suradnika. U ime domaćina dočekali su ga odnedavno novi ravnatelj bolnice, diplomirani ekonomist Andrija Marcelić, gradonačelnik grada Biograda na Moru i predsjednik Upravnog vijeća bolnice Ivan Knez dok ih je dr. Luka Lončarević upoznao s medicinskom opremom, stanjem u operacijskim dvoranama te novim metodama i suvremenim operacijskim postupcima koje provodi bolnica.

U svečanom dijelu u dvorani hotela Ilirija ravnatelj bolnice Andrija Marcelić istakao je kako je bolnica dio identiteta grada Biograda koja zapošljava 220 djelatnika po čemu je najveći poslovni subjekt u gradu i susjednim općinama.
Biogradska bolnica s deset specijalista ortopeda i 210 ostalih jednako važnih djelatnika pruža zdravstvene usluge stanovništvu Zadarske županije u udjelu od oko 60 posto ali i pacijentima iz drugih županija, Splitsko-dalmatinske 18 posto, Šibensko-kninske 15 posto i tako dalje. Posljednjih godina zabilježen je porast broja obavljenih operacija.
– U dvjema operacijskim dvoranama 2014. godine obavljeno je 987 operacija, slično kao i nekoliko prethodnih godina. U 2015. smo imali 1008 a ove godine će se premašiti broj od 1250. Iz navedenog je jasno da ortopedija u Biogradu raste te da osim bogate tradicije ima i svoju sadašnju prepoznatljivost i obećavajuću budućnost. – rekao je između ostalog Marcelić.

Osnivač Zadarska županija, odnosno Skupština Zadarske županije dala je jasno izražen stav da ortopedsku djelatnost, to jest, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju treba održati i razvijati u Biogradu na Moru i to zbog tradicije, kadra, opreme, prostora, značajnih nekretnina i velikog potencijala za razvoj usluga koje se pružaju na tržištu.
Specijalna bolnica za ortopediju, uz navedene djelatnosti, raspolaže i razvija polikliničko-konzilijarnu dijagnostiku s pratećim ambulantama: internističkom ambulantom s internističkim ultrazvukom abdomena i kardiološkom ambulantom. Uz to, redovito radi anesteziološka ambulanta za preoperativne preglede i radiološka ambulanta. U planu je ambulanta za bolesti štitnjače s ultrazvučnom dijagnostikom štitnjače te dijabetološko savjetovalište.

Govoreći o financijskom aspektu, Marcelić je naglasio kako danas bolnica obavlja zdravstvenu zaštitu u teškim uvjetima s obzirom na financijsku situaciju u kojoj se nalazi cjeloviti sustav zdravstva u Hrvatskoj. Negativni rezultat poslovanja bolnice bit će ipak manji nego prošlogodišnji što se postiglo povećanjem prihoda od HZZO-a na način što su se učinkovitije „povlačila“ novčana sredstva i smanjenjem rashoda. U sklopu mjera racionalizacije smanjen je i broj zaposlenih.
Kao prioriteti istaknuti su daljnji rast i razvoj usluga te podizanje rejtinga bolnice.
– Cilj je da naša bolnica bude respektabilna zdravstvena ustanova koja će pružati usluge pacijentima iz cijele države pa i šire što je s obzirom na kadar kojim raspolažemo moguće. Od sljedeće godine započinjemo sa širenjem palete naših usluge: ugradnjom endoproteze ramena, artroskopskim i otvorenim rekonstrukcijama ligamenta ramena te ugradnjom djelomične endoproteze koljena. – naglasio je Marcelić.
Projekt Zdravstveno-turistički centar Biograd na Moru od strateške je važnosti za bolnicu i njezina osnivača. Od sljedeće godine planira se s pružanjem usluga fizikalne terapije za turiste te se stvaraju uvjeti za bolnički smještaj i medicinski tretman iznad standarda zdravstvene zaštite. Isto tako, planira se plinofikacija, nastavljanje nove informatizacije te digitalizacija rendgena.
Župan Stipe Zrilić istaknuo je da je Zadarska županija osnivač šezdeset i pet ustanova na području naše županije, od kojih je najviše iz područja školstva i zdravstva te da su ta dva područja djelatnosti najvažnija o kojima Županija vodi brigu.

Specijalist ortopedije dr. Branko Dupor, govoreći o temeljnoj djelatnosti bolnice, rekao kako je biogradska bolnica prva ugradila parcijalnu endoprotezu kuka što je izniman rezultat budući da je u to vrijeme 1964. godine suvremena endoprotetika u svijetu bila u začecima. Godine 1996. obavljena je prva artroskopija koljena, a 2012. godine prva endoskopska operacija na kralježnici.
U okviru nove informatizacije, liječnici će se imati više vremena posvetiti pacijentima, a manje „papirologiji“, a kako je rekao dr. Dupor, kada se vrate liječnici sa specijalizacije, s obzirom na broj novih usluga, stvorit će se potreba za trećom novom operacijskom dvoranom. U skoroj budućnosti, u sklopu digitalizacije rendgena, fizičke rendgenske slike odlaze u zaborav, a koristit će se digitalne slike koje će se spremati na tvrdi disk, a i moći će se pacijentu izdati na digitalnom mediju.

Specijalistica fizikalne medicine i rehabilitacije dr. Jerolima Šangulin govorila je o prošlom, sadašnjem i budućem trenutku Odjela fizikalne medicine i rehabilitacije. Godine 1970. djelatnost bolnice doživljava određeni procvat dolaskom prve liječnice specijalistice fizikalne medicine i rehabilitacije dr. Ljubice Labar dok je 1973. godine s dva priučena bolničara zaposlen prvi fizioterapeut koji je imao srednješkolsko obrazovanje. Fizijatrijska ambulanta započela je s radom 1975. godine a pet godina kasnije, rekla je dr. Šangulin, tim se proširuje s jednim liječnikom fizijatrom, pet viših fizioterapeuta i deset fizioterapeutskih tehničara od kojih velika većina i danas radi.
Posljednje izlaganje tijekom svečanosti održao je viši medicinski tehničar bolnice Marko Strpić govoreći o razvoju sestrinstva u Specijalnoj bolnici za ortopediju Biograd.


Prije osamdeset godina, 1936., prema idejnom rješenju arhitekta Lavoslava Horvata u malom gradu Biogradu na Moru izgrađena je tadašnja dvokatna zgrada Banovinske bolnice, jedne od najstarijih zdravstvenih zgrada u Hrvatskoj i susjedstvu. S kapacitetom od osamdeset kreveta u dvadeset i pet soba zapošljavala je tri liječnika, nekoliko medicinskih sestara te oko trideset djelatnika kao pomoćno osoblje. Poslije Drugog svjetskog rata postaje bolnicom za liječenje TBC-a kostiju. Lijevo krilo zgrade dograđeno je 1952. godine te tako povećan kapacitet bolnice na tristo ležaja da bi deset godina kasnije postala Ortopedska bolnica.