Općini Tkon od Ministarstva kulture 100 tisuća kuna za Pustograd, Veliki tor, crkve sv. Tome apostola i sv. Aleksandra te glagoljaško crkveno pučko pjevanje

574
Booking.com

Temeljem javnog poziva Ministarstva kulture za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2016. godinu, Općini Tkon odobrena su novčana sredstva za više projekata u ukupnom iznosu od 100 tisuća kuna. U sklopu Programa zaštite i očuvanja arheološke baštine za 2016. godinu, za program sustavnog dokumentiranja utvrde Pustograd odobreno je 20 tisuća kuna, a za arheološka istraživanja crkve sv. Aleksandra 10 tisuća kuna.
U okviru Programa zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara za 2016. godinu, za izradu projektne dokumentacije rekonstrukcije zvonika crkve sv. Tome apostola namijenjeno je 30 tisuća, a za sanaciju zatvorenih prostora i izradu projektne dokumentacije Velikog tora, odnosno lokaliteta Crnike iznad mjesta Ugrinić ukupno 20 tisuća kuna.
U okviru Programa kulturno-umjetničkog amaterizma za izdavanje multimedijskog izdanja pod naslovom „Glagoljaško pučko crkveno pivanje u Tkonu“ odobreno je također 20 tisuća kuna.
Projekte na Programe zaštite i očuvanja arheološke baštine te zaštite očuvanja nepokretnih kulturnih dobara u ime Općine Tkon aplicirala je doc.dr.sc. Irena Radić Rossi sa Sveučilišta u Zadru, Odjel za arheologiju, dok je izdavanje multimedija aplicirala Općina Tkon.


Veliki tor ili Dvorac Ugrinić u šumi Crnike sagrađen je u 16. stoljeću na putu za sidrišta s južne strane otoka Pašmana i predstavlja ostavštinu Ugrinića iz plemena Šubića. Dvorac Ugrinić je zapravo kamena utvrda na dvije etaže okružena moćnim i visokim zidom. Utvrda je koristila za smještaj vojne posade s obiteljima i predaka današnjih stanovnika mjesta Ugrinić, a po svemu sudeći u njoj je moglo istodobno živjeti oko pedeset ljudi.

tkon-dodjela-sredtstava-ministarstva-kulture-13Prije Drugog svjetskog rata župnu crkvu sv. Tome apostola je krasio visoki romanički zvonik s dva vrlo stara zvona. Zvonik je sačuvao svoj oblik do 9.rujna 1944.g. kada crkvu bombardiraju savezničke snage. Crkva je znatno oštećena, a oltar sv. Tome, piramidalni vrh i tambur zvonika potpuno su uništeni i do današnjeg dana nisu vraćeni u prvobitno stanje.

tkon-dodjela-sredtstava-ministarstva-kulture-6Pustograd je utvrda koja datira iz 6. stoljeća ispod koje je bilo prvobitno naselje. Nalazi se na brdu iznad uvale Zaklopica. U doba Bizantskog carstva služila je kao vojna utvrda za nadgledavanje i čuvanje Pašmanskog i Zadarskog kanala od napada gusara. Stanovnici mjesta bježali su pred napadima koristeći je kao sklonište. Obrambeni zid koji okružuje vrh brda ima oblik nepravilnog kruga. Sačuvan je dijelom tek u temelju, a dijelom u visini od pola do jednog metra. Na sjevernoj strani sačuvani su temelji jedne kule, a na južnoj gotovo cijela kula. Unutar prstena zidina su tragovi dviju građevina, vjerojatno stambene zgrade i cisterne za vodu. Danas je Pustograd vrijedno arheološko nalazište do kojeg je uređena staza obilježena planinarskim markacijama.

tkon-dodjela-sredtstava-ministarstva-kulture-20

Tkon je od davnina glagoljaška župa koja je iznjedrila od 15. stoljeća do danas 76 svećenika-glagoljaša. U njoj su se od davnina župne matice i druge knjige vodile na glagoljici. Župa je sačuvala glagoljske matice krštenih, vjenčanih, umrlih i krizmanih kao i glagoljske madrikule bratovština sv. Tome, sv. Ante i Gospe od sedam žalosti. Ukupno trinaest kodeksa od 1613. do 1816. godine. U svojem arhivu župa posjeduje jedanaest starih glagoljskih tiskanih misala i brevijara. Do dana današnjeg očuvali su se domaći glagoljaški napjevi za stalne dijelove svete mise i druga bogoslužna slavlja. Jedino se još u Tkonu uskrsna posljedica “Žrtvi vazmenoj ” pjeva na starom napjevu u dijeloškom obliku. Crkveni pučki pjevači župe sv. Tome apostola predstavljaju svoju glazbenu glagoljašku baštinu na mnogim susretima i večerima koji su posvećeni očuvanju glagoljaške baštine. Crkveni pjevači 2014. godine su snimili DVD i CD za knjigu “Župa Tkon” i od 2015. godine nositelji su prestižne oznake Hrvatski otočni proizvod za izvorno pjevanje.
Tkonski benediktinci koludari bili su stoljećima glagoljaši. Od kodeksa koji potječe iz njihova samostana (13.-15. st.), najpoznatiji je prijevod Regule sv. Benedikta iz 14. stoljeća. Rukopis se čuva u HAZU-u. Osim Regula, tog jedinstvenog i jednog od najstarijih glagoljicom pisanih tekstova te vrste u hrvatskoj srednjovjekovnoj kulturi, tu su i dva glagoljaška spomenika koja imaju posebnu vrijednost za povijest hrvatske srednjovjekovne književnosti: Pašmanski brevijar i Tkonski zbornik.

Crkva sv. Aleksandra na lokalitetu Poljane prvi put u povijesnim izvorima se spominje u 11. stoljeću. Tijekom 2014. godine obavljena su prva arheološka istraživanja pri čemu je utvrđeno da se nedvojbeno radi o ostacima nekog arhitektonskog objekta. Zasada još se ne može sa sigurnošću reći je li riječ, kako se pretpostavlja, o ostacima neke crkve iz ranokršćanskih vremena ili o nekoj antičkoj građevini. Arheološku kampanju proveli su profesori s Odjela arheologije Sveučilišta u Zadru Tomislav Fabijanić i Zrinka Brkan-Klarin. Jedan od pokazatelja da su to ostaci crkve sv. Aleksandra, pape i rinskog biskupa od 105. do 110. godine jesu i njegove relikvije koje se čuvaju u župnoj crkvi u Tkonu kao i dokument iz 15. stoljeća u kojem se relikvije spominju.

tkon-dodjela-sredtstava-ministarstva-kulture-2