Jedanaesta po redu manifestacija, kojom Biograd na Moru ulazi u glavnu turističku sezonu, ove godine ponudila je drugačiji koncept ali i novi naziv: „Gastro stol“. Sudeći prema posjećenosti u ova tri dana, od petka predvečer do nedjelje navečer i odjecima nakon velike priredbe, možemo reći da je projekt, koji promovira izvornost, tradiciju i gastronomsku ponudu Hrvatske, više nego uspio. Kako je „alfa i omega“ ovogodišnje organizacije Gastro stola dogradonačelnik Marijan Stopfer u najavi događaja više puta rekao, glavna vodilja ovogodišnjeg „Gastro stola“ bila je više kvaliteta, a manje kvantiteta. Dalo se više pozornosti na kakvoću ponude, a manje onome čime se „Gastro stol“ dičio svih ovih godina i obarao rekorde: dužini stola. Ove godine organizatori Grad Biograd na Moru, Turistička zajednica grada Biograda na Moru i Hrvatska obrtnička komora-Sekcija ugostitelja Biograd na Moru ponudili su i natkriveni prostor za koji su izlagači izdvojili 400 kuna kotizacije, a za otvoreni upola manje.
– Mi smo grad koji ne koristi ičije usluge. Sa svojim ljudima organiziramo sve manifestacije, ne plaćamo nikakve poznate agencije. Mi to sami radimo, to nam je kao kavu popiti! – rekao je gradonačelnik Biograda Ivan Knez.
Iako se u isto vrijeme širom Hrvatske održavalo više sličnih gastronomskih manifestacija, ministar turizma Anton Kliman za posjet je ipak izabrao Biograd. Upravo je njemu pripala čast da otvori nadaleko poznat „Gastro stol“ u društvu biogradskog gradonačelnika Ivana Kneza, slovenskog kolege ministra gospodarskog razvoja i tehnologije Zdravka Počivalšeka, osječkog gradonačelnika Ivice Vrkića, osječkog dožupana Željka Krajička, dopredsjednika Hrvatske obrtničke komore Stipe Kneževića i drugih gostiju.
– Ovo je dobro osmišljen projekt s veoma dobro osmišljenom pričom, vidite i samo koliko je tu ljudi. Ovakve su manifestacije dio turističke ponude, toga mora biti jer bez toga turizam ne bi bio onakav kakav je. Mora biti šarenila, pozitivnih vibracija, dobre „spize“ i to onda daje zaokruženu destinaciju. – naglasio je ministar Kliman.
Ono što je posebno privuklo pozornost bila je gala-večera koju su u šatoru na gatu u ribarskoj luci pripremili vrsni hrvatski kuhari s iskusnim masterchefom Veljkom Barbierijem na čelu. Tako su, uz Barbierija, David Skoko, Dragan Jovanović, Lara Klingor Mihić te profesori iz Srednje škole Biograd Marin Banović i Mirko Poljak za 120 uzvanika pripremili šest sljedova jela od tune po čijem uzgoju Zadarska županija je vodeća u državi.
– Pripremili smo šest vrhunskih jela od tune: Lešo tuna, Rolice od potrbušine na sezamu s umakom od cikorije, Tartar od tune, Cotto Crudo s koromačem, Pašticada i Tuna steak s biskvitom od blitve i pireom od sušene rajčice. Za desert je rožata i panna cotta. Desert i pašticada je, moram istaknuti, biogradskih srednjoškolaca ruku djelo. – kazao nam je Barbieri.
Da su se uspješno povezali zelena i plava Hrvatska, to su nam najzornije pokazali slavonski kuhari. Svoje kulinarsko umijeće predstavili su drugog dana priredbe, u subotu, pripremom čak stotinu šarana na rašljama, vrhunske delicije slavonsko-baranjske kuhinje. U izobilju ukusne autohtone hrane, neizostavna je bila i tradicionalna velika fritalja od 2 tisuće i četiristo jaja biogradske „Vrane“. U zabavnom dijelu nastupila je klapa Rišpet, Zaratino bend i kao posebna atrakcija Kočani orkestar iz Makedonije. Ove godine s „Gastro stola“ trominutnim uključivanjem uživo prvog i drugog dana manifestacije izvještavala je i mlada novinarska ekipa poljske nacionalne televizije TV Polska.
Više od tristo izlagača predstavilo je svoje proizvode na ovogodišnjem Gastro stolu. U ovih jedanaest godina posjetilo ga je više od 350 tisuća posjetitelja, a sudjelovalo ukupno gotovo dvije tisuće i sedamsto izlagača iz Hrvatske i inozemstva.
Veljko Barbieri: “Moja uloga je u cijelom ovom projektu započela prije tri mjeseca. To znači da sam prepoznao nešto što je meni jako važno: sinergiju između lokalnog stanovništva, pogotovo srednje škole koja me iznenadila sa svojim kadrovima i dječicom koja tamo uče pametnih očiju i vrijednih ručica. Bilo mi je drago što su mi, kao i mojim kolegama, asistirali u pripremi jela. To je pravi istinski korijenski backup „Gastro stola“ koji se po tome razlikuje od mnogih sajmova na kojima sam sudjelovao i nazočio, od Dubrovnika pa sve do Pule. Gastronomija je možda danas i prezastupljena onda kada nema kriterija. Ja vas uvjeravam da ovi ljudi koji su uz mene su oni koji zadovoljavaju te kriterije i zbog čega gastronomiju treba shvaćati kao jednu umjetnost, kao dio naše zajedničke baštine, koja je otvorena prema svim utjecajima i koja se kroz epohe „prokuhavala“ na svoj autentičan način. Danas našu baštinu, a pogotovo našu turističku ponudu ne možemo zamisliti bez same gastronomije. Ona raste u zadnjih petnaest godina kao što raste naša enologija kao i svijest o nama samima pod ovim mjestom pod suncem. Ono je onoliko malo koliko mu dopustimo, a onoliko veliko koliko ga širimo.”
